Srednja škola Stjepana Sulimanca

Povijest računanja zimskog/ljetnog vremena

Većina građana tome uopće neće posvetiti veću pažnju, čak i ako se ne sjete na vrijeme pomaknuti satove. No, ljetno vrijeme, koje se sada koristi u većini razvijenih zemalja svijeta, iza sebe ima kompliciranu i prilično kontroverznu prošlost. Može se kazati kako je povijest promjene vremena, zapravo povijest ključnih događaja koji su oblikovali narode u 20. stoljeću, a ljetno i zimsko računanje sata promaknuli u sporedni, ali svakako prisutni dio razvoja čovječanstva.

Jedna od prvih zamisli da se pomicanjem vremena iskoristi više sunčanih sati u danu tijekom ljeta već je svojedobno bio predmet promišljanja jednog od američkih očeva nacije i strastvenog izumitelja – Benjamina Franklina. Smatrao je kako pomicanjem satova možemo bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje (u dijelovima svijeta gdje je to moguće), jer će svijetlo trajati duže predvečer i time pružiti dodatni užitak američkim građanima.

Međutim, Franklin svoju zamisao nikad nije dovoljno široko promovirao u znanstvenim krugovima, zbog čega neko vrijeme nije ni saživjela. Barem do pojavljivanja slične primisli od strane londonskog graditelja Williama Willetta (1857 - 1915), kojem se pripisuje prva prava praktična zamisao o promjeni vremena.

Prijedlog je nakon toga dugo godina bio jedna od glavnih tema britanskog parlamenta, a konstantno su je odbacivali konzervativniji politički krugovi. Od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Njemačka uvodi  ljetno vrijeme, nakon čega joj se pridružuje i Velika Britanija, a potom i SAD. Možda je nastojanje već tad pokojnog Willeta da progura pomicanje vremena i bilo djelomično nadahnuće ovim zemljama, no sigurno je kako je glavni motiv tadašnjim silama u jeku industrijske revolucije da mjenjaju vremenske režime bila praktična ušteda energije u razdoblju početka najvećeg sukoba do tada, kada je energija bila potrebnija u ratnoj proizvodnji.

Osim EU država i SAD-a, koje su pionirski sudjelovale u ljetnim pomicanjima sata, procjenjuje se da u svijetu više od 70 država koristi ovaj princip. Prelazak sa ljetnog na zimsko (i obrnuto) računanje vremena, ne dešava se u cijelom svijetu, niti u isto vrijeme.  Rusija, Bjelorusija, Ukrajina i Island od nedavno su države koje ne pomiču kazaljke, odnosno nemaju ljetno i zimsko radno vrijeme.